Priuštivost kupnje stana na kredit u godinu je dana pala gotovo pet posto, a najveći pad bilježi Zagreb. Izračunali smo koliko par s dvije medijalne plaće danas daje za ratu novog stana i zašto kontinent više nije automatski jeftina alternativa.
Europska središnja banka u listopadu je zadržala kamatne stope, no iz Frankfurta je stigla jasna poruka da bi u prosincu moglo uslijediti novo povećanje. Domaće banke već su podigle fiksne kamate na stambene kredite, pa smo izračunali koliko to stvarno znači za ratu i kome se isplati ne čekati.
Gornja granica komunalnog doprinosa osam godina se računa prema troškovima gradnje iz 2018., a ministarstvo je predstavilo modele po kojima bi doprinos za stan od 70 kvadrata narastao s oko 5.500 na 9.200 do 14.100 eura. Izračunali smo koliko bi to stvarno moglo dići cijenu kvadrata, zašto o svemu odlučuju gradovi i kome bi se isplatilo požuriti s dozvolom još ove godine.
Trideset osam milijuna eura za solarne elektrane, baterije i dizalice topline potrošeno je za nešto više od pedeset sati, a novi krug još nije najavljen. Objašnjavamo tko je mogao dobiti novac, zašto se ne isplati platiti sustav prije sljedećeg poziva i kako panel na krovu utječe na vrijednost kuće pri prodaji.
Od svibnja zahtjev za ozakonjenje zgrade može se ponovno predati bez ikakvog roka, ali samo za objekte koji se vide na snimci iz lipnja 2011. Izračunali smo koliko stoji naknada za tipičnu kuću, gdje legalizacija nije moguća i zašto se prodavateljima isplati krenuti odmah. Uz to donosimo što nova pravila gradnje mijenjaju za kupce novogradnje i apartmana na obali.
Strani državljani u prvom su tromjesečju kupili 1.670 nekretnina u Hrvatskoj, gotovo 14 posto manje nego godinu ranije, a od vrhunca iz 2022. njihove su kupnje pale za gotovo trećinu. Slovenci, Nijemci i Austrijanci i dalje vode, ali više ne plaćaju svaku traženu cijenu. Analizirali smo tko kupuje, gdje i što to znači za prodavatelje i domaće kupce na moru.
Država je mladima do 45 godina dosad odobrila oko 38,8 milijuna eura povrata poreza za prvu nekretninu, u prosjeku oko 7.600 eura po obitelji. Svaki šesti obrađeni zahtjev ipak je odbijen, najčešće zbog cijene, kvadrature ili ranije imovine. Izračunali smo koliko se stvarno vraća i što provjeriti prije potpisa ugovora.
Za novi apartman u stambenoj zgradi danas su potrebni potpisi dviju trećina suvlasnika i svih neposrednih susjeda, a oni koji već iznajmljuju imaju rok do kraja 2029. Jedan susjed sa zajedničkim zidom može zaustaviti cijeli posao. Zato suglasnost postaje dio cijene stana i pitanje koje svaki kupac mora postaviti prije predugovora.
Turistička sezona bila je solidna, ali privatni smještaj praktički stoji na mjestu, a u godinu dana nestalo je desetak tisuća kreveta. Uz paušal, porez na nekretnine, provizije i čišćenje, prosječan apartman kupljen za najam danas donosi tek dva do tri posto godišnje. Kome se takvo ulaganje još isplati?
Za državni program priuštivog najma odobreno je više od 1.100 prijava, a u ponudi je u prvom krugu bilo tek nešto manje od 300 stanova i kuća. Najmoprimci plaćaju najviše trećinu primanja, a vlasnici dobivaju 60 posto višegodišnjeg najma odmah na ruke. Kome se program isplati, a gdje zapinje?